Spontani odgovor na agresiju i razorne posljedice Domovinskog rata

U Sveučilišnoj knjižnici u Splitu 16. srpnja otvorena je izložba Hrvatski ratni plakat 1991–1995, autora Marija Reljanovića, voditelja Vojnog muzeja Ministarstva obrane RH.

General-bojnik Slaven Zdilar, Snježana Šetka i general Ivan Zelić

Iz fundusa Vojnog muzeja, koji čuva više od tisuću originalnih ratnih plakata, za izložbu u Splitu odabrana su 34 plakata koja tematski prate tijek ratnih događanja tijekom Domovinskog rata. Izložbu su organizirali Ogranak Matice hrvatske u Splitu, Vojni muzej MORH-a i Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ u povodu 35. obljetnice Oružanih snaga RH.

Potporu izložbi dala je Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatska matica iseljenika Split i Muzej Domovinskog rata u Splitu.

Na svečanom otvaranju o izložbi su govorili autor Marijo Reljanović, rektor Sveučilišta u Splitu akademik Dragan Ljutić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, general Ivan Zelić, izaslanik potpredsjednika hrvatske Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, te general-bojnik Hrvatske vojske Slaven Zdilar, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ koji je i otvorio izložbu. Državnu himnu izveo je operni pjevač HNK u Splitu Stefan Kokoškov.

„Plakati su bili moćno komunikacijsko sredstvo u doba Domovinskog rata, dio ih je bilo mobilizacijskog karaktera, ali ima i onih s humanitarnim predznakom“, kazao je Reljanović. Istaknuo je i kako hrvatski ratni plakati nisu nastajali kao dio organiziranog promidžbenog sustava, nego prije svega kao spontani odgovor na agresiju i njezine razorne posljedice, te da su u njihovu izradu bili uključeni brojni istaknuti hrvatski dizajneri, fotografi i likovni umjetnici.

„Mi znamo što je bilo, ali je dobro podsjetiti se, ljudi zaboravljaju. Ovo je i za one koji ne znaju, za naše studente koji dolaze učiti u Sveučilišnu knjižnicu“, izjavio je akademik Ljutić.

Župan Blaženko Boban podsjetio je kako u doba nastanka plakata nije bilo društvenih mreža, ali su oni doprli do svakog Hrvata. „Ne dao Bog da ikad više zatreba raditi ovakve plakate“, naglasio je.

Emotivan je bio i general Zelić naglasivši kako ovo nije tek izložba plakata, nego i zbirka uspomena na vrijeme kad je stvarana hrvatska država.